Srbija danas, 11. novembra, obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u znak sećanja na dan kada je 1918. godine okončano ratovanje na Zapadnom frontu. Posle više od četiri godine sukoba, koji je odneo milione života i promenio političku kartu Evrope, oružje je utihnulo u 11 časova, jedanaestog dana jedanaestog meseca. Za Srbiju, koja je u ratu pretrpela ogromne ljudske i materijalne gubitke, ovaj datum ima posebno značenje.

Primirje između Nemačke i savezničkih sila potpisano je 11. novembra 1918. godine, u železničkom vagonu u Kompijenjskoj šumi, na severu Francuske. Sporazum je potpisan u ranim jutarnjim satima, a stupio je na snagu u 11 časova, čime su obustavljene borbe na Zapadnom frontu.
Iako se ovaj datum smatra završetkom Prvog svetskog rata, formalno okončanje ratnog stanja usledilo je kasnije, kroz mirovne sporazume, među kojima je najpoznatiji Versajski ugovor iz 1919. godine.
Prvi svetski rat počeo je 28. jula 1914. godine, kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, mesec dana nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Sukob se ubrzo proširio na najveći deo Evrope, a zatim i na druge delove sveta.
Srbija je tokom 1914. godine izvojevala pobede u Cerskoj i Kolubarskoj bici, ali je u jesen 1915. godine, suočena sa zajedničkom ofanzivom Austrougarske, Nemačke i Bugarske, bila prinuđena na povlačenje.
Srpska vojska i veliki broj civila povlačili su se preko Crne Gore i Albanije, u izuzetno teškim uslovima. Mnogi su stradali od hladnoće, gladi, bolesti i iscrpljenosti. Preživeli vojnici evakuisani su, između ostalog, na Krf, gde je vojska reorganizovana, a potom upućena na Solunski front.

Proboj Solunskog fronta i oslobođenje Srbije
Jedan od ključnih događaja za završetak rata na Balkanu bio je proboj Solunskog fronta, započet 15. septembra 1918. godine. U savezničkoj ofanzivi značajnu ulogu imala je srpska vojska, koja je posle višegodišnjeg izgnanstva krenula u oslobađanje zemlje.
Niš je oslobođen 12. oktobra 1918. godine, a Beograd 1. novembra. Srbija je tako oslobođena pre potpisivanja primirja na Zapadnom frontu.
Važno je i da je Bugarska potpisala primirje sa saveznicima 29. septembra, Osmansko carstvo 30. oktobra, a Austrougarska 3. novembra 1918. godine. Primirje od 11. novembra označilo je prestanak borbi sa Nemačkom i postalo međunarodni simbol završetka Velikog rata.
Ogromni gubici Srbije
Srbija je bila među državama koje su, u odnosu na broj stanovnika, pretrpele najveće ljudske gubitke tokom Prvog svetskog rata.
Prema podacima koji se često navode u domaćoj istoriografiji, Srbija je izgubila oko 1,2 miliona ljudi, uključujući vojnike i civile, odnosno približno četvrtinu predratnog stanovništva. Tačne procene razlikuju se u zavisnosti od istorijskih izvora i metodologije.
Pored poginulih na ratištima, veliki broj ljudi stradao je tokom epidemija, okupacije, internacije i povlačenja preko Albanije. Rat je ostavio razorenu privredu, uništenu infrastrukturu i duboke demografske posledice.
Natalijina ramonda – simbol sećanja i obnove
Simbol Dana primirja u Srbiji je Natalijina ramonda, biljka koja raste i na području jugoistočne Srbije, posebno u okolini Niša.

Poznata je po sposobnosti da, nakon gotovo potpunog isušivanja, ponovo oživi kada dobije vodu. Zbog toga je izabrana kao simbol stradanja i obnove Srbije posle Prvog svetskog rata.
Na amblemu koji se nosi povodom Dana primirja, cvet Natalijine ramonde prikazan je uz zeleno-crnu traku, čije boje podsećaju na Albansku spomenicu, odlikovanje dodeljivano učesnicima povlačenja srpske vojske preko Albanije.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine i predstavlja neradni dan.
Ovaj datum posvećen je sećanju na žrtve rata, ali i na istorijski trenutak kada je, posle četiri godine razaranja, otvoren put ka miru.




