Uvrede, pretnje, ali i „vređanje morala“ na društvenim mrežama ubuduće će se tretirati kao prekršaji protiv javnog reda i mira, a građani će morati notarskim zapisom da dokazuju ako je neko drugi koristio njihov profil. Ovo predviđa Nacrt izmena i dopuna Zakona o javnom redu i miru, u koji je agencija FoNet imala uvid.
Kabinet Zaštitnika građana Zorana Pašalića izradio je dokument kojim se digitalni prostor pravno izjednačava sa ulicom ili trgom. Ključna novina je uvođenje društvenih mreža u gotovo sve članove postojećeg zakona, čime se državi otvara prostor za sankcionisanje onlajn aktivnosti koje se procene kao nepristojne, drske ili štetne po „moral građana“.
Digitalni prekršaji i stroge sankcije
Prema Nacrtu, kaznena politika je rigorozna.
- Vređanje i pretnje na mrežama: Zaprećena je novčana kazna od 20.000 do 100.000 dinara ili kazna zatvora od 10 do 30 dana.
- Narušavanje javnog reda i morala: Za „nepristojno i drsko ponašanje“ na mrežama građani mogu biti kažnjeni sa 10.000 do 150.000 dinara.
- Grupni prekršaj: Ukoliko se prekršaj napravi u grupi od tri i više lica, predviđen je zatvor do 60 dana.
Osim klasičnih prekršaja, Nacrt je usmeren i na onlajn proricanje sudbine i „obmanjivanje na način koji uznemirava građane“, za šta su predviđene kazne do 50.000 dinara, dok se za usluge prostitucije na mrežama može izreći i kazna zatvora do dva meseca.
Nema više izgovora: „Neko drugi je koristio moj nalog“
Posebna tačka Nacrta odnosi se na utvrđivanje identiteta počinioca. Ukoliko osoba pod sumnjom tvrdi da nije autor sporne objave, zakon predviđa rok od osam dana da dostavi podatke o onome ko je nalog koristio. Da bi odbrana bila validna, neophodno je priložiti pismenu izjavu overenu od nadležnog organa – notara kojom treće lice potvrđuje da je u tom trenutku koristilo profil osumnjičenog.
Mobilni telefoni odlaze iz škola
Uporedo sa širenjem definicije javnog mesta, Ombudsman predlaže i zakon o zabrani mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama. Prema predlogu, telefoni bi se odlagali na ulazu i dobijali tek po odlasku kući. Korišćenje bi bilo zabranjeno čak i tokom velikih odmora, uz striktne medicinske izuzetke, dok bi se komunikacija sa roditeljima odvijala isključivo preko nastavnika.
Iz kabineta Zaštitnika građana najavljuju da će nakon zimskog raspusta, početkom 2026. godine, biti organizovana javna rasprava u kojoj će učestvovati učenici, roditelji i prosvetari. Tek nakon toga, dokumenti će biti upućeni u skupštinsku proceduru.
U obrazloženju se navodi da su društvene mreže „posebna vrsta javnog mesta“ jer su dostupne neodređenom broju lica, čime se opravdava potreba za intervencijom države u digitalni prostor.
Izvor: NIN
